Osobe s jezičnim poremećajima kao što su posebne jezične teškoće, disleksija i afazija, imaju teškoća u proizvodnji pisanog jezika. Osim što tekst oblikuju sporije i s puno više pogrešaka, s obzirom na njihove teškoće u jezičnoj obradi, način pisanja i moguć raspon pogrešaka drugačiji su od onih urednih govornika.
Računalni programi koji mogu pomoći osobama s jezičnim poremećajima, a nisu napravljeni posebno za njih uključuju alate kojima se pisani tekst pretvara u govor i obrnuto, alate koji duže pisane tekstove svode na kraće te alate namijenjene za potporu u razdoblju usvajanja čitanja i pisanja prilagođene djeci, a kojima se potiče razvoj čitalačkih vještina. Dva su problema vezana uz uporabu ovih alata; većina je njih izrađena za engleski jezik te je neupotrebljiva za većinu drugih jezika, a što je najbitnije oni su razvijeni za opću populaciju.
Za osobe s jezičnim poremećajima zbog posebnosti u jezičnoj obradi bili bi prikladniji alati razvijeni u skladu s njihovim jezičnim obilježjima.
Na tržištu postoje i reklamiraju se računalni alati podrške osobama s jezičnim poremećajima (prvenstveno disleksijom), no zapravo je redovito riječ o alatima iz kategorija proizvoda namijenjenih općoj populaciji. No, čak ni takva računalna podrška nije razvijena za hrvatski jezik ili srodne jezike u regiji, a većinom su svi alati još uvijek ograničeni na engleski jezik.